Nova europska direktiva mogla bi promijeniti sudsku praksu i zaštititi okoliš od daljnje devastacije.
Hrvatsko zakonodavstvo izrazito je manjkavo u odnosu na propise koji bi štitili okoliš, norme koje postoje slabo se primjenjuju u praksi, a kada se i primijene, sudovi su izrazito blagi prema svim oblicima devastacije prirode, piše Jutarnji list.
Jedan od primjera je kazneno djelo pustošenja šuma koje postoji u Kaznenom zakonu, a tek je nedavno u Puli donesena prva presuda u Istri za to kazneno djelo. Kako je pisao Jutarnji, riječ je o slučaju sječe šume na području park-šume Rt Sveti Križ kraj Rovinja, zaštićenom dijelu značajnog krajobraza rovinjskih otoka i mora, unutar zaštićenog obalnog pojasa gdje su vlasnici namjeravali napraviti adrenalinski park.
Premda je riječ o park-šumi smještenoj unutar zaštićenog obalnog pojasa, unatoč tome što su se vlasnici ponašali bezobzirno i oglušili na naloge inspekcije i grada te nastavili sjeći, nasipavati i nivelirati teren, sud ih je kaznio simbolično. Mogao je izreći maksimalnu kaznu zatvora do tri godine, a presudio je na zatvor od šest mjeseci, i to uvjetno,
Zapanjujuća praksa
Prema podacima navedenim u izvješću o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, pustošenje šuma sudjeluje s tek 3,7 posto u ukupnom broju prijava za djela protiv okoliša. Mnogo je više prijava za ubijanje i mučenje životinja, a prednjači bespravna gradnja. Pritom treba imati na umu da bespravna gradnja s kojom se Hrvatska bori već desetljećima zapravo nije kazneno djelo, osim u strogim iznimkama kada se gradi u parkovima prirode, na pomorskom dobru, području koje predstavlja zaštićenu kulturnu ili kakvu drugu baštinu.
Možda vas i ovo zanima
Uz nedostatnu legislativu zapanjuje sudska praksa koja uopće ne prepoznaje veliku društvenu opasnost u kaznenim djelima protiv okoliša, o čemu govori podatak da su od 90 počinitelja ovih kaznenih djela koje su lani osudili tek jednog od njih kaznili bezuvjetnim zatvorom, ali i to je kazna u trajanju kraćem od dvije godine. Ta se kazna odnosila na djelo ubijanja ili mučenja životinja.
Sve bi se to trebalo bitno promijeniti implementacijom Direktive 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava koja je usvojena prošle godine.
“Trenutačno smo u fazi transponiranja Direktive koja se odnosi na zaštitu okoliša i prirode putem kaznenog prava. Uskoro ćemo osnovati radnu skupinu koja će morati biti jako široka jer su kaznena djela koja su navedena u toj direktivi na razini Europske unije blanketna. To znači da su ona u principu općenita, sadržajno vezana za različite resore”, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako će u radnoj skupini za implementaciju europskih normi, kojima ćemo morati štititi okoliš, uključiti Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno sve na čija se područja sadržajno odnose opisi kaznenih djela iz Direktive.
Europska Direktiva
Europska Direktiva koju treba implementirati trebala bi, međutim, predstavljati veliki iskorak. Već se u uvodnom dijelu ističe da kaznena djela protiv okoliša sve više prelaze granice država u kojima su počinjena i zato treba osigurati prekograničnu suradnju. Od država članica traži se pooštravanje sankcija, da preciziraju definicije različitih vrsta kaznenih djela te usklade vrste i visine sankcija.
U Direktivi se posebno obrađuje pitanje gospodarenja otpadom, ali i svi negativni procesi koji ubrzavaju klimatske promjene. Proširuje se i paleta sankcija u kojima bi bitna bila mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti tvrtkama koje su počinile djela na štetu okoliša. U rasponu sankcija predviđeno je i da se osuđeniku za djela protiv okoliša privremeno zabrani kandidiranje za javne dužnosti.
