Prema najnovijim podacima Eurostata, čak 21 posto stanovnika Europske unije prošle je godine bilo u riziku od siromaštva. Hrvatska pritom spada među države koje bilježe porast u odnosu na ranije razdoblje, a posebno zabrinjava stanje u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je gotovo trećina stanovništva ugrožena siromaštvom ili socijalnom isključenosti.
Europski statistički ured objavio je da 93 od 243 regije EU ima stope siromaštva iznad prosjeka Unije. Među njima je i Panonska Hrvatska, koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, piše Danica.hr
U toj regiji 31 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva, što je porast u odnosu na 28,6 posto iz 2021. godine. Time je Panonska Hrvatska među područjima s najnepovoljnijim socijalnim pokazateljima u cijeloj Europskoj uniji.
Inflacija dodatno osiromašila kućanstva
U cijeloj Hrvatskoj 810.000 ljudi, odnosno 21,7 posto stanovništva, prošle je godine bilo u riziku od siromaštva. Samo dvije godine ranije taj je udio iznosio 20,9 posto.
Granicu rizika od siromaštva čini raspoloživi dohodak manji od 617 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo ili 1300 eura za obitelj s dvoje djece. Usporedbe radi, 2021. taj je prag bio 403, odnosno 847 eura. Dakle, u tri godine prag siromaštva porastao je za čak 53 posto, što jasno pokazuje koliko je inflacija narušila životni standard građana.
Možda vas i ovo zanima
Najlošije Panonska, najbolji Zagreb
Usporedno s Panonskom, Jadranska Hrvatska bilježi stopu rizika od siromaštva od 22,9 posto, dok je 2021. ona bila manja od 20 posto. Riječ je o najizraženijem rastu među hrvatskim regijama.
Grad Zagreb bilježi najsnažniju otpornost – samo 11,1 posto stanovnika živi u riziku od siromaštva, dok je prije tri godine udio bio 13,3 posto. Sjeverna Hrvatska ima nešto povoljnije pokazatelje – 18,3 posto, u odnosu na 19,8 posto 2021. godine.
Zagreb i njegova šira okolica očito se s inflacijskim pritiscima nose znatno bolje od ostatka države.
Karte siromaštva: razlike unutar Hrvatske drastične
Analiza Svjetske banke iz 2016. godine, izrađena u suradnji s hrvatskim institucijama, pokazala je jasnu geografsku koncentraciju siromaštva. Prema tzv. Karti siromaštva u Hrvatskoj, tada je Općina Čabar imala najnižu stopu siromaštva u zemlji – svega 4,7 posto, dok su među boljima bili Šenkovec (6,8 %), Medulin (6,2 %), Buzet (6,9 %) i Dubrovnik (7,8 %).
Na drugom kraju ljestvice, s najvišim stopama siromaštva, nalazile su se općine Voćin (74 %), Civljane (64 %), Okučani (63,1 %), Jagodnjak (62,2 %) i Gunja (60,3 %).
Prema istom istraživanju, stopa siromaštva u Đurđevcu iznosila je 24 posto, u Čakovcu 17,2, Koprivnici 14,7, Križevcima 15,1, a u Varaždinu 10,2 posto.
Porazan trend koji ne jenjava
U 2011. godini, kada su prvi put objedinjeni statistički podaci, stopa siromaštva iznosila je 10,3 posto u sjeverozapadnoj, 28,1 posto u središnjoj i istočnoj, te 12,6 posto u jadranskoj Hrvatskoj. Ukupan udio siromašnih tada je bio 16,3 posto.
Danas je, prema Eurostatu, taj postotak blizu 22 posto, a porast se bilježi unatoč gospodarskom rastu i nižoj nezaposlenosti. Stručnjaci upozoravaju kako su razlike među regijama sve izraženije, a rast cijena hrane, energenata i stanovanja najviše pogađa one s najmanjim prihodima.
Iako se metodologija mjerenja tijekom godina mijenjala, trend ostaje isti – sve veći broj građana živi na rubu siromaštva, a socijalne razlike među dijelovima Hrvatske postaju sve dublje.
