U prvoj polovici ove godine na dugotrajnom bolovanju duljem od 42 dana, koje se financira iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), bilo je dnevno u prosjeku 39.536 osoba. To je porast od 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, doznaje se iz HZZO-a.
Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura, dok je tijekom 2024. za tu svrhu već izdvojeno više od 220 milijuna eura, piše N1.
Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u posljednjih deset godina iznosilo je čak 5.431 dan, a riječ je bila o psihijatrijskoj dijagnozi. Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja i dalje su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
U slučajevima kada zdravstveno stanje nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnici imaju zakonsku obvezu pokrenuti postupak za ocjenu radne sposobnosti. Ta je procedura obavezna i kada bolovanje zbog iste dijagnoze traje neprekidno 12 mjeseci. Dokumentacija se tada prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a zatim Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji mora donijeti mišljenje u roku od 60 dana.
Od 1. kolovoza na snazi su i izmjene zakona kojima je povećan iznos naknade za bolovanje. Najniži mjesečni iznos sada iznosi 353 eura, umjesto dosadašnjih 110, dok je najveći povećan s 565 na 995 eura.
Možda vas i ovo zanima
Na primjedbe dijela građana da unatoč zakonskim izmjenama nisu osjetili najavljeno povećanje, osvrnula se ministrica zdravstva Irena Hrstić. „Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu“, pojasnila je ministrica.
