Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade predstavio je deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 175 milijuna eura. Najavio je i postupno popuštanje subvencija na energente, pri čemu se potpore za električnu energiju zadržavaju, ali u znatno smanjenom obliku.
Prvo smanjenje subvencija na struju slijedi 1. studenoga, a drugo 1. siječnja. Prema Vladinim izračunima, dosadašnji račun od 40,65 eura mjesečno rast će na 43,65 eura, a od početka 2026. na 45,61 euro. Godišnja ušteda kućanstava na računima za električnu energiju prepolovljena je s 112 eura na 53 eura.
Subvencije na plin i toplinsku energiju smanjuju se od 1. listopada. Primjer računa od 42 eura sada će iznositi 46 eura, što znači da će godišnja ušteda s dosadašnjih 96 eura pasti na 48 eura, piše N1.
Veći računi, manja ušteda
Od listopada građane očekuje poskupljenje plina od četiri eura mjesečno, a od siječnja i struje za dodatnih pet eura. Ukupno je riječ o devet eura mjesečno, što za dio kućanstava neće značiti dramatično opterećenje, no umirovljenici s niskim primanjima bit će među najpogođenijima. Više od 220 tisuća njih prima manje od 400 eura mirovine, a upravo njima devet eura znači izdatak koji odgovara cijeni devet litara mlijeka, šest kilograma kruha ili 69 kajzerica.
Vlada podsjeća da je nedavno usklađivanje mirovina donijelo rast od 6,48 posto – treće najveće od 1999. – pa je prosječna mirovina porasla za oko 38 eura.
Možda vas i ovo zanima
Reakcije umirovljeničkih udruga
Milivoj Špika, predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ), smatra da će najavljeno rezanje subvencija neutralizirati učinak povećanja mirovina.
“Za one s ispodprosječnim mirovinama, pogotovo one ispod linije siromaštva, svaki euro je važan. Njih će pogoditi puno više. Nakon što je najavila tzv. trinaestu mirovinu kao stalni dodatak, Vlada traži način kako i otkuda da namakne dio sredstava. Jedan dio će namaknuti od poreza na mirovine, što je idiotski, a drugi ukidanjem subvencija”, rekao je Špika.
On smatra kako Vlada ovakvim potezima ulazi u predizbornu strategiju. “Oni zauzimaju startnu poziciju za sljedeće parlamentarne izbore. Po mom mišljenju, to znači da će u sljedećih šest do deset mjeseci biti ukinute sve potpore, a onda će godinu dana pred izbore ponovno uvoditi olakšice, beneficije i dodatke kako bi pokazali socijalnu osjetljivost i kupili glasove, naročito umirovljeničke.”
Nominalni rast bez stvarne kupovne moći
Špika je komentirao i najave premijera da će prosječna mirovina do kraja mandata Vlade dosegnuti 800 eura. “Taj rast mirovina koji najavljuje premijer neće ni malo popraviti kupovnu moć. Prosječna plaća raste brže od prosječne mirovine, a svakim usklađivanjem razlika je sve veća. Danas s prosječnom mirovinom od 690 eura ne možete kupiti više nego s 390 eura prije deset godina. Radi se o nominalnom, a ne o realnom rastu.”
Prema njegovim riječima, čak i ako prosječna mirovina u sljedeće dvije i pol godine naraste na 800 eura, ona će i dalje iznositi tek 40 posto prosječne plaće, koja će tada biti viša od 1.700 eura.
