Srednju medicinsku godišnje završi oko 1150 učenika u 24 srednje medicinske škole. Ove godine ih se 862 upisalo u registar Komore, a ostali su krenuli na studij.
U kolovozu je u KBC-u Zagreb primljeno troje prvostupnika sestrinstva i osam medicinskih sestara/tehničara, a raspisan je natječaj za 40 medicinskih sestara i tehničara opće njege te 20 prvostupnika sestrinstva. Već početkom rujna ondje su raspisali novi natječaj za 30 prvostupnika sestrinstva i 30 “srednjih” sestara/tehničara.
Rebro zapošljava više od 2300 medicinskih sestara i tehničara, kojih konstantno nedostaje. Samo je ove godine 200 sestara dalo otkaz pa se natječaji za posao praktički objavljuju jedan za drugim, piše Večernji list.
Veća plaća u dm-u
Slično je i u drugim bolnicama. KBC Osijek trenutačno traži pet medicinskih sestara, u KB-u Dubrava ovih je dana na razgovor za posao pozvano 13 prvostupnika i 27 sestara, a KB Sveti duh traži 15 prvostupnika sestrinstva i 17 sestara/tehničara.
“Mi smo nastavna baza i k nama dolaze na praksu iz srednje medicinske škole, pokušavamo ih ‘regrutirati’, ali sa slabim uspjehom. Ni 50 posto đaka nakon završene medicinske škole ne uđe u proces rada u zdravstvu. Jedna mi je medicinska sestra rekla: “Idem raditi u dm, veća je plaća, a odgovornost neusporedivo manja.” Činjenica je da mnogi odu studirati na neki od brojnih učilišta i fakulteta sestrinstva, kojih ima više od 20. Po završetku očekuju plaću adekvatnu stupnju obrazovanja, ali sve je više medicinskih sestara koje nose crnu knjigu i rade za kompjutorom, a sve manje onih koji se mogu pobrinuti za bolesnog čovjeka”, govori prof. Stjepko Pleština, šef onkologije na Rebru.
Prema posljednjim analizama iz 2021., u zdravstvenom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestara.
“Godišnje ih srednjoškolsko obrazovanje završi oko 1150 u 24 srednje medicinske škole. Svake godine su kvote potpuno popunjene. Ove se godine nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja njih 862 upisalo u registar HKMS-a dok ostatak nastavlja školovanje na fakultetima – rekao nam je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS). Također, dodaje, nedostaje oko 1400 prvostupnika.
“Problem oko nepriznavanja javlja se u pojedinim ustanovama koje smatraju da u skladu s pravilnikom o normativima i standardima nemaju zakonsku obavezu priznati viši stupanj obrazovanja. Magistara sestrinstva imamo i više nego što je određeno zadnjom Uredbom te nam to predstavlja priliku da u budućnosti pokušamo iskoristiti taj kadar proširivanjem Uredbe – predlaže Gazić.
Manjku kadra u KBC-u Split odlučili su doskočiti stipendiranjem mladih medicinara. Od ove školske godine, po 300 eura mjesečno dobivat će 20 redovnih učenika trećeg, četvrtog i petog razreda srednjih škola koje obrazuju učenike u programu medicinska sestra/tehničar opće njege, kao i 10 redovnih studenata treće godine prijediplomskog studija sestrinstva koji potpišu ugovor sa splitskim KBC-om. Stipendisti će se nakon završetka školovanja zaposliti u splitskoj bolnici i ondje raditi onoliko dugo koliko im je trajala stipendija.
“Ulaganje u zdravstvene radnike najvažnija je investicija u budućnost zdravstvene skrbi. Pokretanjem ovog programa stipendija želimo osigurati kontinuitet stručnog i odgovornog kadra, ali i poslati jasnu poruku mladima da ih ovdje čekaju prilike, stabilnost i dugoročna podrška. Suočeni s izazovima u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara, odlučili smo djelovati proaktivno: ne čekati da kadar dođe, već ga stvarati i graditi zajedno – istaknuo je prof. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split. Glavna sestra splitskog KBC-a, Ivanka Ercegović dodala je kako stipendiranjem nastoje potaknuti dugoročno vezivanje za bolnicu i stvoriti snažan temelj za budućnost.
Kadrovska politika
