Uzroci najtežih prometnih nesreća u Hrvatskoj i dalje su isti: prebrza vožnja, vožnja pod utjecajem alkohola, nevezivanje sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje. Unatoč stalnim upozorenjima, ove četiri ključne pogreške vozača i dalje uzrokuju tragedije na cestama.
Prema podacima objavljenima u prvih devet mjeseci godine, na hrvatskim je cestama zabilježeno 660 tisuća prometnih prekršaja, uz istovremeni porast broja poginulih osoba. Stručnjaci i nadležna tijela upozoravaju da je riječ o ozbiljnom znaku za uzbunu, piše HRT.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josip Mataija najavio je pooštravanje kazni.
„Podići ćemo kazne za brzinu, za nekorištenje pojasa i mobitela, nepropisan prijevoz djece u vozilu. Ciljat ćemo te kazne koje su nama ključne za sigurnost cestovnog prometa“, izjavio je Mataija.
Najavljene su i strože kazne za roditelje koji dopuštaju djeci vožnju električnih romobila.
„Meni je neshvatljivo da roditelj ili starija osoba, ako se zna da dijete do 14 godina uopće ne smije voziti romobil, da mu netko to kupi. Uvest ćemo i tu kaznu, ali isto tako podići ćemo i kaznu za nekorištenje kacige na tim prijevoznim sredstvima“, dodao je Mataija.
Nove kazne još su u pripremi, no stručnjaci upozoravaju da represivne mjere same po sebi neće biti dovoljne bez učinkovitijeg djelovanja pravosuđa i sustavne edukacije.
„Mi u principu zatvaramo ljude koji su napravili tešku prometnu nesreću u kojoj je netko poginuo, tada je već kasno jer imate dvije izgubljene obitelji ili više njih. Treba puno više sudski djelovati, kroz porezni sustav i kroz sustav obveznog osiguranja, na preventivu, da se spriječi devijantno ponašanje u prometu“, rekao je Marko Ševrović s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
Na potrebu šire promjene ukazao je i automobilist Juraj Šebalj, istaknuvši važnost infrastrukture i tehničkih standarda.
„Sve moramo promijeniti. Prometnice moramo mijenjati, automobile moramo učiniti još sigurnijima, nemamo napredne škole vožnje. Na primjeru stupova – nisu prilagođeni za nesreću. Ako se zaletite automobilom u njega, stup bi trebao pasti, trebao bi biti puno mekši. U Engleskoj imaju stupove koji padaju“, poručio je Šebalj.
Istaknuo je i da su postojeći standardi sigurnosti u prometu nedostatni.
„Kad pogledamo asfalt, nije dovoljno dobar, može biti još grublji. Mi milijun i jednu različitu vrstu asfalta imamo, više puta sam o tome govorio i nadležni su vrlo vjerojatno toga svjesni, međutim to košta sulude količine novca“, dodao je Šebalj.
Ševrović je naglasio da nije realno očekivati najviše standarde za sve ceste, ali da ih je nužno uvesti na najopterećenijim prometnicama.
„Na cestama na kojima ima prometa, na kojima znamo da se događaju nesreće, morate jednostavno ići sa zaštitnim sustavima i elementima“, pojasnio je.
Struka, policija i prometni stručnjaci slažu se da je nužno paralelno djelovati na više razina — kroz više kazne, strože pravosudne mjere, kvalitetniju infrastrukturu i sustavnu edukaciju. No, svi upozoravaju da bez odgovornosti samih vozača i opreza za volanom — crna statistika neće stati.