U Hrvatskoj je hrana izrazito poskupila tijekom svibnja, lipnja i srpnja, kada se taj rast zaustavio na sedam posto. U kolovozu je rast cijena hrane malo popustio i zaustavio se na 6,6 posto, no cijene hrane rasle su brže od ukupne inflacije tijekom većeg dijela godine. Do kraja ove godine rast bruto plaća bi se trebao zaustaviti na 5,9 posto, dok će sljedeće godine rasti tri posto, gotovo dvostruko sporije nego ove, piše Poslovni.hr
Usporavanje do prosinca
U HNB-u ističu kako su ove godine upravo cijene hrane bile najveći pokretač inflacije. Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić visok ovogodišnji rast cijena hrane objašnjava kretanjem cijena pojedinih prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, ali i relativno snažnim rastom plaća. “Snažna potražnja proizvođačima omogućava prijenos rastućih troškova”, rekao nam je Šošić. U HNB-u očekuju da do kraja godine hrana poskupljuje po manjim stopama nego što je bio slučaj prethodnih mjeseci.
No, kretanje globalnih cijena prehrambenih sirovina ne može objasniti sva poskupljenja. Rast uvoznih cijena proizvodnje prehrambenih proizvoda najviši je bio u siječnju ove godine, čak 10,6 posto, da bi u srpnju pao na 5,9 posto. U ECB-u objašnjavaju kako se inflacija uvoznih cijena znatno smanjila zbog popuštanja pritisaka u stranim opskrbnim lancima i aprecijacije eura. Zajednička valuta je, naime, tijekom 2025. značajno ojačala, ponajviše prema dolaru, više od 12 posto, ali i prema većini ostalih vodećih svjetskih valuta.
“U domaćoj poljoprivredi i stočarstvu imamo krizu koja se ignorira, ili se barem djelomično o tome govori u kontekstu ubrzanog rasta i visokih cijena hrane. Uvozna zavisnost kod hrane prešla je pak sve razumne okvire, što nas čini izuzetno osjetljivima na šokove na svjetskom tržištu hrane. Tu su i domaći šokovi zbog bolesti u peradarstvu i stočarstvu”, kaže Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodaje kako je Hrvatska, upravo zbog velike ovisnosti o uvozu hrane osjetljivija na geopolitičke rizike koji djeluju na cijene hrane, pogotovo mesa. “Neki inflatorni pritisci u Hrvatskoj su oslabili zbog slabijeg rasta potražnje rezidenata i stranih turista, ali kod hrane to nije slučaj”, kaže Ivanov.
Makroekonomski stručnjaci ECB-a u svojim rujanskim projekcijama predviđaju da će rast cijena hrane još neko vrijeme ostati povišen zbog prijenosa odgođenih učinaka prošlih povećanja međunarodnih cijena prehrambenih sirovina, ali da će se sljedeće godine i u 2027. smanjiti na razine malo više od dva posto. Prema njihovim očekivanjima, podsjećamo, ukupna inflacija u eurozoni će u ovoj godini iznositi oko dva posto. U sljedećoj bi trebala pasti na prosječno 1,7 posto.
Raskorak u plaćama
Cijene energije, koja u domaćoj potrošačkoj košarici sudjeluje s oko 18 posto, prognoziraju u ECB-u, rasti u 2026. i 2027. na razini cijele eurozone. Na taj rast utjecat će ne samo globalna događanja, nego i novi sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS2) u 2027. godini. Radi se “zelenoj agendi” Unije koja će u sustav trgovanja emisijama uključiti sektore zgradarstva, cestovnog prijevoza i dodatnim sektorima malih industrija koje nisu obuhvaćene postojećim ETS-om.
U Hrvatskoj rast cijena energije tijekom ljeta je blago ubrzao, na 2,7 posto u kolovozu, unatoč tome što je sirova nafta na svjetskom tržištu pojeftinila zbog veće ponude, osobito iz OPEC+ zemalja. Te su zemlje najavile da će ovaj mjesec dodatno povećati proizvodnju.
Kako će se hrvatski građani nositi s poskupljenjima hrane, energije i stanovanja, na koje troše više od pola svoje prosječne plaće, ovisi i o kretanju plaća iduće godine. No, ni tu ne stižu dobre vijesti. Prema projekcijama HNB-a, do kraja ove godine rast bruto plaća bi se trebao zaustaviti na 5,9 posto, dok će sljedeće godine rasti tri posto, dakle gotovo dvostruko manje nego ove godine.
U kretanju plaća Hrvatska slijedi trend u eurozoni u kojoj se godišnja stopa rasta plaća smanjila se na 3,9 posto u drugom tromjesečju 2025. Samo godinu dana ranije plaće su rasle po stopi od 4,8 posto. Sljedeće godine plaće u eurozoni bi trebale rasti prosječnih 2,7 posto.
“Očekuje se da će to daljnje smanjenje plaća odražavati normalizaciju pregovora o plaćama nakon razdoblja visokih zahtjeva povezanih s plaćama kako bi se uspješno vratila kupovna moć radnika u odnosu na četvrto tromjesečje 2021.”, navodi se u prognozama ECB-a.
Iako u Hrvatskoj rast plaća usporava sporije nego u eurozoni, razlike u plaćama, a onda i u kupovnoj moći građana, su još velike. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj, podsjetimo, iznosi oko 2000 eura, a u zemljama eurozone oko 2600 eura.
