Nakon niza godina negativnih trendova, Hrvatska napokon bilježi dobre vijesti na demografskom planu. U posljednja četiri mjeseca, od lipnja do rujna ove godine, u zemlji je rođeno 656 beba više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema procjenama Ministarstva demografije i useljeništva, taj broj simbolično znači 33 nova razredna odjeljenja, što mnogi vide kao znak buđenja optimizma kada je riječ o natalitetu.
Ministar demografije Ivan Šipić ističe kako je riječ o prvom opipljivom rastu broja rođenih nakon nekoliko godina pada.
– U prvih devet mjeseci ove godine imamo skroman, ali važan rast od jedan posto u odnosu na lani. Imamo plus, a nemamo minus – poručio je Šipić tijekom posjeta Karlovcu, naglasivši da su pozitivni pomaci rezultat kontinuiranih mjera podrške obiteljima.
Raste broj očeva koji koriste roditeljski dopust
Osim većeg broja rođenih, ohrabruju i podaci o rastučem sudjelovanju očeva u brizi za djecu. U odnosu na prošlu godinu, čak 65 posto više očeva iskoristilo je zakonsko pravo na roditeljski dopust, što znači oko 1.500 novih korisnika.
U srpnju i kolovozu ove godine očinski dopust iskoristilo je više od tisuću očeva više nego u istom razdoblju prošle godine. Konkretno, u srpnju 2023. dopust je koristilo 1.676 očeva, dok ih je ove godine bilo 2.750, a u kolovozu čak 2.895 — što predstavlja rast od više od tisuću korisnika u samo dva mjeseca.
Očinski dopust traje 20 radnih dana za jedno dijete te 30 dana za blizance, trojke ili više djece, a pravo na njega ima svaki zaposleni ili samozaposleni otac, neovisno o statusu majke.
Novi zakon donio značajne poticaje
Dodatni zamah pozitivnim trendovima trebao bi dati i novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je na snazi od 1. ožujka ove godine. Njime su uvedene brojne novosti — maksimalna naknada za roditeljski dopust sada iznosi 3.000 eura neto, a roditelji mogu dopust koristiti do osme godine života djeteta.
Povećana je i jednokratna naknada za svako novorođenče, koja sada iznosi 618 eura, dok je ukupno za provedbu demografskih mjera ove godine osigurano 466 milijuna eura, čak 125,8 milijuna više nego prošle godine.
Pozitivan smjer nakon godina pada
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o tek početnom, ali ohrabrujućem pomaku. Ipak, činjenica da Hrvatska bilježi rast broja novorođenih prvi put nakon duljeg razdoblja daje nadu da bi se, uz dosljedne mjere i ulaganja u obiteljsku politiku, demografski trendovi mogli postupno mijenjati nabolje.
Kako ističu u Ministarstvu, cilj je da Hrvatska postane zemlja u kojoj je obitelj poticana, roditeljstvo cijenjeno, a djeca dobrodošla — jer svaka nova beba nije samo broj u statistici, nego simbol budućnosti zemlje.




