Na domaćim internetskim portalima s ponudama poslova sve je manje oglasa u kojima poslodavci jasno navode iznos plaće. Umjesto konkretnih brojki, sve češće se pojavljuje formulacija „nudimo redovna i stimulativna primanja“, iako je okvirna visina plaća za većinu zanimanja u Hrvatskoj poznata.
Posebnu pažnju proteklih dana izazvala su dva natječaja. Konzum je do 5. studenoga tražio čak 45 vozača lakih dostavnih vozila, bez uvjeta prethodnog iskustva, uz jedini preduvjet posjedovanja vozačke dozvole B kategorije. Ponuđena plaća iznosila je 970 eura bruto.
Sličan iznos navela je i rovinjska Maistra, dio Adris grupe, u oglasu za 30 kuhinjskih radnika u Vrsaru. I ondje je ponuđena bruto plaća iznosila 970 eura.
Riječ je o trenutačno važećem iznosu minimalne plaće za 2025. godinu utvrđenom Vladinom uredbom. No već od siječnja 2026. minimalac raste na 1.050 eura bruto, što će sve ovakve natječaje preko noći svrstati ispod zakonom propisanog praga.
Konzumov oglas bio je objavljen na Burzi rada HZZ-a, a uklonjen je nakon isteka roka. Novinar Goran Vojković objavio ga je na svom Facebook profilu, uz ironičnu poruku o „poslu iz snova“ za 970 eura bruto.
Pregledom domaćih portala vidljivo je da sličnih oglasa ima mnogo. Najčešće je riječ o potražnji za vozačima lakih dostavnih vozila ili osobnih automobila, što u praksi često podrazumijeva posao taksi-vozača. Poslodavci nerijetko traže pet do deset radnika, a u pojedinim oglasima i do 25. Gotovo svi navode istu bruto plaću od 970 eura, ponegdje neznatno višu, a kao dodatnu pogodnost spominju „zajednički smještaj“, što sugerira da su natječaji primarno usmjereni na strane radnike iz trećih zemalja.
Oglasi s minimalnim primanjima pojavljuju se i za druga radna mjesta: osobnog asistenta osobi s invaliditetom (822 eura), blagajnika-pomoćnog radnika u restoranu (850 eura), spremača ili spremačicu (900 eura) te skladištara (900 eura). Sve su to radna mjesta oglašena u Zagrebu.
Na portalu Posao.hr zabilježen je i oglas za skladištara/montera s nominalnom plaćom „od 1 € do 2 €“, objavljen očito tek kao forma, a ne stvarna ponuda.
Trend pokazuje da se sve veći broj poslodavaca odlučuje na minimalne zakonske iznose ili izbjegavanje jasnog navođenja plaće, dok istovremeno potražnja za radnicima ostaje visoka, osobito u djelatnostima koje tradicionalno privlače strane radnike.




