Cijena kave na svjetskom tržištu dosegnula je najviše razine u više od deset godina, a analitičari upozoravaju – situacija bi mogla postati još gora. Kombinacija ekstremnih vremenskih uvjeta, geopolitičkih napetosti, poremećaja u opskrbnim lancima i rastućih proizvodnih troškova snažno potresa globalno tržište kave.
Prema posljednjem izvješću Međunarodne organizacije za kavu (ICO), tržište se nalazi u “najvećem šoku opskrbe u posljednjem desetljeću”. Suše u Brazilu i Vijetnamu – dvije najveće proizvođačke zemlje – snažno su smanjile prinose, dok visoke američke carine na brazilski izvoz dodatno pogoršavaju stanje.
Tko uzgaja kavu – i gdje?
Kava se uzgaja u tzv. “pojasu kave”, području oko ekvatora između 23° sjeverno i 25° južno. Tu klimatski uvjeti – temperatura, oborine i nadmorska visina – omogućuju rast dviju glavnih vrsta: arabike i robuste.
Najveći proizvođač kave na svijetu je Brazil, s oko 36 % udjela u globalnoj proizvodnji. Slijede Vijetnam (17 %), Etiopija, Indonezija i Kolumbija. Zajedno, ovih pet zemalja čine više od 70 % ukupne svjetske ponude.
Klima uništava urodi, bolesti napadaju nasade
Ekstremne vremenske pojave – suše, poplave i toplinski valovi – pogađaju glavna uzgojna područja. U Brazilu i Vijetnamu dugotrajne suše smanjuju prinose i povećavaju cijenu svake ubrane bobice kave. Indonezija i Uganda suočavaju se s poplavama koje dodatno otežavaju berbu.
Možda vas i ovo zanima
K tome, gljivične bolesti poput lisne hrđe dodatno smanjuju produktivnost, osobito u Latinskoj Americi, gdje pojedine regije bilježe pad prinosa i do 20 %.
Manjak radne snage i rast troškova
Berba kave, posebno arabike, često se obavlja ručno, a manjak sezonskih radnika u zemljama poput Brazila i Kolumbije dodatno povećava troškove proizvodnje. Farme se bore s migracijom radne snage i urbanizacijom, a istovremeno raste i cijena goriva, gnojiva i pesticida.
Globalna inflacija i logistički problemi povećavaju ulazne troškove u cijelom lancu – od plantaže do šalice u kafiću.
Cijena za krajnjeg potrošača
Sve veći troškovi proizvodnje i poremećaji u opskrbi neizbježno se prelijevaju na krajnje potrošače. U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, cijena kave porasla je 21 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Europski potrošači također osjećaju pritisak. Porezi, posebno PDV i trošarine u pojedinim zemljama, dodatno dižu cijenu šalice kave u kafićima.
Potrošnja ne pada, ali cijena raste
Unatoč svemu, analitičari ne očekuju pad potrošnje. Prema podacima ICO-a, svakodnevno se u svijetu popije oko 2,25 milijardi šalica kave, a očekuje se da će se taj broj zadržati i u idućoj godini. No prosječna cijena šalice porast će između 4 i 7 %.
Povratak na staro? Ne prije 2028.
Stručnjaci procjenjuju da bi se tržište moglo stabilizirati tek za tri godine – i to pod uvjetom da se globalna situacija ne pogorša. Nove plantaže tek trebaju početi donositi plodove, no prijetnja klimatskih promjena, geopolitičkih napetosti i ekoloških ograničenja i dalje ostaje visoka.
U međuvremenu, dok miris kave i dalje puni kafiće i kuhinje diljem svijeta, jasno je jedno: omiljeni jutarnji napitak postaje luksuz koji sve više košta.
