Kako je izgrađena 20 metara visoka zgrada u Imotskom, na rubu Modrog jezera, na samom ulazu u Park prirode? Odgovor je jednostavan – sve je po zakonu, iako tako ne izgleda. Cijeli je niz upitnika vezano uz kontroverznu zgradu
Betonska građevina visoka gotovo dvadeset metara izgrađena je na samom rubu Modrog jezera. Šaka u oko, kažu Imoćani, i njima i brojnim gostima koji u Imotski dolaze upravo zbog prirodnog fenomena, imotskih jezera.
“Strši, nažalost ali evo to je valjda po GUP-u pa onda može biti. Evo, ne znam što bi rekao dalje”, govori Vladimir Glibota, piše RTL.
“To je tako, to se u nas događa i u Vruji i u svim gradovima, da ne kažem i ne nabrajam sve gdje. Prema tome, bitno je upozoriti vlast da ne spava, a naša vlast spava”, priča za RTL Stipan Đuzel.
Vlast je očito spavala i kada se izdavala građevinska dozvola, a prespavala je i samu gradnju, koja je trajala od srpnja do listopada, čini se bez pravomoćne građevinske dozvole. Nikad brža gradnja u Hrvatskoj. Ako je suditi po info plakatu pravomoćnost građevinske dozvole je 5. listopada 2023., datum prijave gradilišta 16. listopada, a danas je 27.1 listopada, a Kinezi nisu sudjelovali u izgradnji.
A da je bilo propusta, uvjeren je i imotski gradonačelnik, koji je o nepravilnostima izvijestio građevinsku inspekciju i resorno ministarstvo.
“Uputili smo i Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva zahtjev da se izvrši nadzor nad procesom izdavanja građevinske dozvole. Da li je sve u skladu sa zakonom,” govori Ivan Budalić, gradonačelnik Imotskog.
Ni udaljenosti objekta od prometnica nije u skladu sa zakonom. Imoćani se pitaju tko je ispred Grada i Županijske uprave za ceste izdao suglasnost za gradnju, odnosno tko nije uložio prigovore na građevinsku dozvolu.
U županijskoj ustanovi “More i krš”, koja upravlja Modrim jezerom kažu, za pravna postupanja nemaju ovlasti, jer se objekt nalazi uz sami rub zaštićenog područja.
“Naš jasan stav je da predmetna građevina negativno utječe na vizuru imotskih jezera i na krajobrazne vrijednosti radi kojih je zaštićeno područje i proglašeno zaštićenim”, rekao je Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove More i krš.
Na papiru zaštićeno, u stvarnosti čini se nezaštićeno, jer kategorija zaštite u Hrvatskoj očito ne vrijedi jednako za sve.
