Kako je izgrađena 20 metara visoka zgrada u Imotskom, na rubu Modrog jezera, na samom ulazu u Park prirode? Odgovor je jednostavan – sve je po zakonu, iako tako ne izgleda. Cijeli je niz upitnika vezano uz kontroverznu zgradu
Betonska građevina visoka gotovo dvadeset metara izgrađena je na samom rubu Modrog jezera. Šaka u oko, kažu Imoćani, i njima i brojnim gostima koji u Imotski dolaze upravo zbog prirodnog fenomena, imotskih jezera.
“Strši, nažalost ali evo to je valjda po GUP-u pa onda može biti. Evo, ne znam što bi rekao dalje”, govori Vladimir Glibota, piše RTL.
“To je tako, to se u nas događa i u Vruji i u svim gradovima, da ne kažem i ne nabrajam sve gdje. Prema tome, bitno je upozoriti vlast da ne spava, a naša vlast spava”, priča za RTL Stipan Đuzel.
Vlast je očito spavala i kada se izdavala građevinska dozvola, a prespavala je i samu gradnju, koja je trajala od srpnja do listopada, čini se bez pravomoćne građevinske dozvole. Nikad brža gradnja u Hrvatskoj. Ako je suditi po info plakatu pravomoćnost građevinske dozvole je 5. listopada 2023., datum prijave gradilišta 16. listopada, a danas je 27.1 listopada, a Kinezi nisu sudjelovali u izgradnji.
- OGLAS -
A da je bilo propusta, uvjeren je i imotski gradonačelnik, koji je o nepravilnostima izvijestio građevinsku inspekciju i resorno ministarstvo.
“Uputili smo i Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva zahtjev da se izvrši nadzor nad procesom izdavanja građevinske dozvole. Da li je sve u skladu sa zakonom,” govori Ivan Budalić, gradonačelnik Imotskog.
- OGLAS -
Ni udaljenosti objekta od prometnica nije u skladu sa zakonom. Imoćani se pitaju tko je ispred Grada i Županijske uprave za ceste izdao suglasnost za gradnju, odnosno tko nije uložio prigovore na građevinsku dozvolu.
U županijskoj ustanovi “More i krš”, koja upravlja Modrim jezerom kažu, za pravna postupanja nemaju ovlasti, jer se objekt nalazi uz sami rub zaštićenog područja.
- OGLAS -
“Naš jasan stav je da predmetna građevina negativno utječe na vizuru imotskih jezera i na krajobrazne vrijednosti radi kojih je zaštićeno područje i proglašeno zaštićenim”, rekao je Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove More i krš.
Na papiru zaštićeno, u stvarnosti čini se nezaštićeno, jer kategorija zaštite u Hrvatskoj očito ne vrijedi jednako za sve.
