Gradonačelnik Knina Marko Jelić rekao je da kao čelnik grada s područja Dalmatinske zagore mora istaknuti da se vidi enormna depopulacija područja. “Ako se nešto ne učini u idućih godinu dana mi nećemo imati za koga ni s kim raditi. Mogu doći investitori, ali neće imati koga zaposliti.”

U Hrvatskom saboru danas je održan sastanak na kojem su sudjelovali načelnici i gradonačelnici iz gradova i općina s područja Dalmatinske zagore, a tema je bila osnivanje Savjeta za Dalmatinsku zagoru s ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovništva.

Na sastanku i presici koja je uslijedila sudjelovali su gradonačelnik Knina Marko Jelić, gradonačelnica Sinja Kristina Križanec, načelnik Zadvarja Ivan Krželj, zamjenik načelnika Podbablja Mate Matković, gradonačelnik Vrgorca i saborski zastupnik Ante Pranić te saborski zastupnik Mosta Miro Bulj, piše Dnevnik.hr

Pranić je podsjetio kako je na tom području 2011. živjelo 143.203 stanovnika, a u pet godina se broj stanovnika smanjio za 26.451. “Ovo je vapaj prema Vladi RH da se zauzme za Dalmatinsku zagoru. Imamo sličan projekt za Slavoniju i Baranju i zalažemo se za isto to. Ovom inicijativom obuhvaćeno je 36 načelnika i načelnika i dva župana. Mi se kao predstavnici jedinica lokalne samouprave borimo koliko možemo, ali to je nedovoljno kako bi se zaustavio trend iseljavanja”, rekao je Pranić.

Bulj je dodao kako ovo nije pitanje aktualne Vlade nego svih prošlih Vlada koje su zaboravile ovaj kraj i budućih Vlada koje će morati raditi na tome da se zaustavi iseljavanje. “Ovo je krik naroda, ovo nije političko pitanje. Pozivam Vladu RH, sve nas koji možemo utjecati, župane, načelnike da učine sve što je u njihovoj moći inače ćemo imati dvije trećine Hrvatske prazne”, zaključio je Bulj.

Gradonačelnik Knina Marko Jelić rekao je da kao gradonačelnik grada s područja Dalmatinske zagore mora istaknuti da se vidi enormna depopulacija područja. “Radi se o odlasku 26.500 ljudi od 2016. godine. Knin je u posebno lošoj situaciji, iz Knina je otišlo 4.000 ljudi. S odlaskom najpotentnijih ljudi ostali smo bez radne snage. Ako se nešto ne učini u idućih godinu dana mi nećemo imati za koga ni s kim raditi. Mogu doći investitori, ali neće imati koga zaposliti. Nije riječ o pet minuta do 12 nego su doslovno sekunde u pitanju. Dalmatinska zagora se može sačuvati jedino ako njezini ljudi ostanu u njoj”, zaključio je Jelić.

Gradonačelnica Sinja Kristina Križanac izrazila je veliku zabrinutost za cijelu Dalmatinsku zagoru. “To je specifično područje koje treba pomoć Vlade. Treba nam biti cilj primjena Ustava koji je jasno definirao potrebu ravnomjernog razvoja”, istaknula je Križanac.

Načelnik Zadvarja Ivan Krželj pozdravio je inicijativu saborskih zastupnika koji su prepoznali gorući problem Dalmatinske zagore, a to je iseljavanje mladih i radno sposobnih ljudi. “Nadam se da će se inicijativi priključiti i ostali gradonačelnici i načelnici s područja Dalmatinske zagore zajedno sa županima te da ćemo pronaći modele koji će ljude, koji trenutno žive na ovom području, ponukati da ostanu na svojoj rodnoj zemlji”, rekao je Krželj.

Donačelnik Podbablja Mate Matković istaknuo je da je demografska slika Imotske krajine porazna te da nisu iskorišteni ljudski potencijali i prirodna bogatstva tog kraja. “Naša dolina suza izumire, a novoosnovani Savjet za Dalmatinsku zagoru će lokalnim samoupravama biti podrška i olakšat će administrativne probleme s kojima se suočavamo. Pozivam sve lokalne čelnike Imotskih općina da sudjeluju u osnivanju Savjeta kao budućeg temelja koji će bez obzira na stranačke boje držati zajednički interes – razvoj imotske krajine”, rekao je Matković.

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku jučer je objavio ažurirane privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva za 2017. godinu. Konkretno, lani je u Hrvatskoj živorođeno 40.026 djece, a umrla su 59.722 stanovnika, što u apsolutnim brojkama ukazuje na negativni prirodni prirast od čak -19.696. Time je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.702 piše Dnevnik.hr.

Komentari

komentari